TRIBINA U KIC-U
Kulturna hegemonija ili politička hegemonija?
Na tribini je predstavljen sažeti presjek fenomena kulturne hegemonije na zasadama političke teorije Antonia Gramscija.
U Kulturno informativnom centru, pred prepunom dvoranom u utorak je održano predavanje "Kulturna hegemonija ili politička hegemonija". Kao predavači nastupili su mr. sc. Zlatko Hasanbegović, mr. sc. Jure Vujić, i dr. Tomislav Sunić, autor knjige "Europska nova desnica", koja je nedavno izašla u izdanju izdavačke kuče "Hasanbegović". Izlagači su predstavili sažeti presjek fenomena kulturne hegemonija na zasadama političke teorije bivšeg talijanskog marksističkog mislioca Antonia Gramscija.
Svaki politički sustav, pa tako i demokratski počiva na određenoj kulturološkoj hegemoniji, koja podrazumijeva dominaciju ideja društvene elite ili elita, ali također i dominaciju uz suglasnost društvenih skupina koje se nalaze na nižim razinama društvene ljestvice. Osvajanje, ili pak održavanje kulturne hegemonije, pretpostavlja prvenstveno kontrolu medija, školstva, javne komunikacije, kao i korištenje raznih mehanizmima "meke sile", kao što je to danas slučaj putem "društva zabave", koje također uvjetuje i oblikuju javno mnijenje.
Od "Kumrovačke škole" do slobodno-tržišnog fundamentalizma.
U uvodnoj riječi, Zlatko Hasanbegović je prikazao čudnovatu, ali i očekivanu "preobrazbu" bivšeg lijevo-titoističkog intelektualnog sloja ljudi iz bivše Jugoslavije, koji su se školovali u ozračju "kumrovačke" političke školi, a danas se reciklirali u neoliberalni vladajući "mainstream" javnog mnijenje, koje pak veliča "religiju tj.monoteizam slobodnog tržišta." Također je on ukazao na konformizam hrvatske kvazi-desnice, koja se isključivo zasniva na provincijskom etno-konfesionalizmu.
Raskid sa neoliberalnim "mainstream-om" i sa desnim konzervativizmom Tomislav Car |
Prikazavši "Novu desnicu "kao idejno stremljenje, koje je nastalo šezdesetih godine prošlog stoljeća, kao jedna vrsta "kontra-kulture" naspram dominantne liberalno-lijeve opcije, Vujić je istaknuo kako Nova desnica nije uspjela provesti svoju "kulturnu revoluciju" , prvenstveno radi unutarnjih ideoloških raskola, suvišnog sterilnog intelektualizma, kao i od nedostataka realističkih geopolitičkih analiza. Prema Vujiću, kulturna hegemonija postoji samo onda kad dominantne snage u društvu uspiju utjeloviti realne materijalne interese podređenih grupa u vlastite društvene odnose. Bez svjesnog izbora ideja kulturna hegemonija ne može opstati. Društveni poredak se ruši u različite oblike dominacije, prisile ili "kooptacije."
Vujić je također istaknuo kako će slomu današnje kulturne hegemonije na Zapadu, ali i kod nas, prvenstveno prethoditi slom vladajuće svjetske financijske oligarhije. Pitanje je samo kada će određena društvena intelektualna elita znati prepoznati i utjeloviti svoje interese i pretvoriti ih u novi alternativni kulturološki diskurs ( javni jezik). Vujić je pozvao da se konačno prekide s dominantnim neoliberalnim kulturološkim "manstream-om" i javnim govorom, i ukazao na potrebu odbacivanja istrošenog kvazi-desničarskog zastarjelog konzervativnog govora".
Vujić drži da se svijet suočava s izborom između dvije opcije. Prvo: pritisak tzv. zapadne kulture na standardiziranje elemenata ostalih kultura putem masovnih medija i kulturnog imperijalizma, čiji je cilj stvaranje svjetskog imperija. Druga opcija je kritika "jednoumnog" i "jednosmjernog" života, i potrebe sprečavanje kulturne entropije i očuvanje raznolikosti ljudskog bogatstva putem alternativnih smjerova i zajednica raznolikih ljudi i nacija. Potrebno je uticati na svijest o mogućoj alternativi zajednica, kao i omogućavanje "trećih" političkih i kulturoloških putova.
Arhitekti javnog mnijenja
Vezujući sa na g. mr. Juru Vujića i g. mr Zlatka Hasanbegovića , Dr. Tomislav Sunić, ( www.tomsunic.info) ; slijedeći predavač, napravio je sintezu cjelokupnih izlaganja. Naglasio je važnost jasnog definiranja političkih pojmova. Tako na primjer, za riječ "kulturna hegemonija", možemo koristiti kod nas u Hrvatskoj, riječ "Zeitgeist" ili "duh vremena". Pod kulturom danas moramo podrazumijevati ne samo muzejsku kulturu, nego i način ponašanja, način ophođenja, način komuniciranja - a iznad svega važnost "arhitekata javnog mnijenja,".t.j. medija koji stvaraju kulturnu hegemoniju.
Upravo u stvarateljima javnog mnijenja leži ključna uloga dobivanja političke vlasti. U tom smislu moguće političke promjene i mogući politički pretendenti u Hrvatskoj neće moći dobiti vlast sa trajnim legitimitetom ako prije toga nisu kulturološki dobro "potkovani" i intelektualno jaki. U tome je bila najveća graška bivšeg hrvatsko predsjednika Franje Tuđmana - koji je ima visoku političku popularnost, ali nije imao intelektualnu elitu koja bi legitimirala njegovu politiku. U tom smislu kulturna i intelektualna elita ima presudan značaj u preuzimanju vlasti i u legitimiranju vlasti - kao sto je slučaj sa europskom Ljevicom od 1945. g. do danas.